TRANSCENDENTNO JEDINSVO BITKA
Ideja o transcendentnom jedinstvu Bitka (Wanda Al-Wugad) predstavlja samu bit sufijske gnoze kao takve. U Ibn 'Arabijevu filozofsko-teološkom i sufijskom sustavu ona nije zadobila samo svoju konstitutivnu puninu, već je prispjela i svome interpretativnom savršenstvu. Ona je temeljno obrazložena u djelu Fusus al hikam.35) Bit ove ideje se ogleda u tomu da Ibn 'Arabi naučava i vjeruje da božanska Zbilja jedino jest, dočim sve drugo jest puki egzistencijalni pričin koji se javlja kao rezultat božanskog samoočitovanja (Tadžalli), samoodsijevanja (Fayd) i nepretrgnutog samonabacivanja (lzhar) u stvaralačkom ritmu vertikalno-horizontalnog zahvaćanja. Božanska Zbilja, naime, esencijalno izmiče svijetu, dočim ga egzistencijalno oplavljuje i čini da svijet na neki način bude uronjen u nju. U odnosu na božansku Zbilju svijet, dakle, nije Načelo, nego je Očitovanje koje u isti mah svjedoči bezuvjetnu neprirecivost bilo kojeg od svojih obzira rečenoj božanskoj Zbilji i temeljnu vlastitu različitost u odnosu na nju, s jedne strane, i svjedoči neodoljivu i nepretrgnutu razdvojenost od nje, s druge strane. On uči da je božanska Zbilja središte koje se u isti mah uprisutnjuje na svim nivoima Bitka, ali i preseže granice, snagom svoje bezuvjetne transcendentnosti, svega vidljivog i nevidljivog, svega podvojenog i protivurječnog. To Središte nadilazi svaku suprotnost istodopce, sve suprotnosti u sebi izmiruje po načelu nepretrgnutog dodirivanja svih krajnosti (Coincidentia oppositorum). Takovrsno izmirenje se događa u krugu rečenoga Središta, a taj krug nije drugo do li obzorje čiste Biti koja snagom čiste apokatastaze sve polaritete lišava njegovih vidljivih formi i vraća ih obzorju apsolutne transcendentnostiru kojemu su egzistenti samo paslike, lišene svakog određenja.36)
Načelo o transcendentnom jedinstvu Bitka Ibn 'Arabi razmatra i primjenjuje kako u obzorju spoznajnog, jednako tako i u domeni bivajućeg, jer između spoznavati i bivati, prema njegovu mišljenju, stoji bezuslovan znak jednakosti. To je, naravno, i shvatljivo kada se ima u vidu da u duhovnosti iz koje on potiče - a što jednako važi za semitsku duhovnost kao takvu - stvaralačka Riječ ne čini samo formu postojanja, već ona predstavlja duh i dah besmrtnog života. 37) Ideja o transcendentnom jedinstvu Bitka, inače, predstavlja temelj Ibn &Arabijeve ontologije ili široko stilizirane metafizičke teorije o Zbilji (A1-Haqiqa). Riječ je o ideji, unutar njegova filozofsko-teološkog i mističkog sustava, koja je naišla na podjeljeno mišljenje: jedni su je, za života i nakon smrti filozofa iz Andalusa, sa najvećim zanosom prihvatili i sa najtananijim osluhom za njen bremeniti sadržaj pomno tumačili, dočim su drugi snagom neviđene pobune, koja je gotovo graničila sa mržnjom, ustajali protiv ove ideje i, mnogi među njima, su napisali tomove knjiga u smislu obrazlaganja svojih temeljnih razloga neodrživosti rečene ideje. No, opsežna obrazlaganja rečene metafizičke teorije i znanstvenih razloga pro et contra te ideje pružićemo u kontekstu tumačenje Ibn 'Arabijeve ontologije.
Rešid Hafizović
Nema komentara:
Objavi komentar